Izreke poput: "Nisam s tobom čuvao ovce", sugeriraju da je čuvanje ovaca nešto loše ili jednostavno "niži" rang u "biografiji". Ali, je li zaista tako loše čuvati ovce? Većina Allahovih poslanika bila su pastiri. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, proveo je dio svog djetinjstva s ovcama plemena Benu Sa'ad. Isa, alejhis-selam, koristio je analogiju pastira kada je govorio o sebi kao pastiru naroda. Možemo mnogo naučiti čuvajući ovce.
Evo nekoliko lekcija:
1.Odgovornost :(Hadis: "Svi ste vi pastiri i svi ćete biti pitani za svoja stada ...") Mi smo pastiri naših duša. Moramo biti odgovorni za svoju vjeru i sami sebe. Pastir ne može reći: "Šta da radim, moje ovce su glupe." Hoće li roditelji to reći o svom djetetu? Govorimo li to o sebi? Bez obzira da li su ovce glupe ili pametne, pastir snosi odgovornost.
2. Strpljenje, milost, suosjećanjeOvce nemaju pojam jedinstva. One su spore, lako se odvraćaju i nemaju cilj. Ovce se ne mogu kontrolisati jer imaju sklonost zalutati. Zato pastir uvijek mora paziti da ovce ne zalutaju i dobro poznaje svaku ovcu, kako bi odmah primijetio ako neka nedostaje u stadu. One su slabije od nekih drugih životinja, ali imaju osobine koje druge životinje nemaju. Jake životinje su arogantne, poput deva, pa pastiri moraju biti grublji i čvršći u radu s njima. Dok pastir mora biti strpljiv, suosjećajan i milostiv, inače će propasti. Zanimanje i ono čime se bavimo utiču na ljude. Dakle, liječnici, inženjeri, advokati, poljoprivrednici imaju različite osobnosti. Zanimanje je veoma važno kada se bira, jer je neophodno odabrati zanimanje koje odgovara nama i islamu, kako ne bismo ugrozili vjeru. Ashabi su bili uključeni u sve političke i administrativne poslove, ali su postavljali standarde za ova zanimanja i nisu patili od bolesti koje prate ta zanimanja. Danas korupcija igra ulogu svuda.
3. Hrabrost: Pastiri ne smiju biti kukavice. Mnoge prijetnje od strane pastira moraju biti spremne da ih prepoznaju i bore se protiv njih kako bi zaštitili svoja stada. Ovce se ne mogu braniti, a kamoli braniti pastira. Zato je potrebna kreativnost i razmišljanje o rješenjima za nove izazove, prije nego što postanu izvor tuge.
4. Briga i suosjećanje: Bez obzira na vremenske uslove, pastir mora osigurati izvor hrane, ili će izvesti stado na pašu ili mora imati alternativu za ishranu i vodu. Pastir koji želi zadržati svoja stada mora prvo razmišljati o njihovoj zaštiti, a ne o sebi. Briga i suosjećanje za hranu i zaštitu ovaca uvijek su mu u glavi.
5. Vizija: Ovce su životinje koje jedu spuštene glave i nisu svjesne skrivenih opasnosti. Pastiri su ti koji moraju prepoznati opasnost. Pastir vuče stado u pravcu u kojem treba ići. On je taj koji stado vodi do cilja na kojem bi stado trebalo završiti. Ovce jednostavno slijede, i čak i ako je smjer pogrešan, ovce to neće primijetiti. Stoga je od ključne važnosti da pastiri imaju vizije kako bi ovce vodili prema cilju.
6. Jednostavnost: Život pastira mora biti jednostavan. Tako pastir uči disciplinu i živi život bez velikih pauza. Pastir mora nositi svoje stvari sa sobom, pa mora biti lak i pokretan. Biti pastir je težak zadatak, fizički i mentalno. Malo spava, često ustaje noću da pogleda stado, a zatim rano ustaje i nastavlja s radom. Ako dugo spava, ovce će, ako nisu ograničene, ići u sve smjerove.
7. Bliskost s Allahom i prirodom: Pastiri provode većinu vremena vani i u prirodi i svakodnevno svjedoče Allahovoj kreaciji. Pastiri provode mnogo vremena na pašnjacima, daleko od kuće i mogu biti mjesecima sami sa svojim stadima. Ovce su im jedino društvo. Pastiri moraju znati kako zauzeti svoje duše jednostavnim stvarima. Pastiri imaju dovoljno vremena za analiziranje sebe, analiziranje svojih postupaka, razmišljanje, bez žurbe s jednog mjesta na drugo i upoznavanje sebe. Imaju dovoljno vremena da upoznaju svoja stada. Nauka uči tišinu. Uče se osjećati ugodno u mraku, jer obično ljeti spavaju vani. Ne osjećaju strah, već se osjećaju ugodno. Gledaju zvijezde noću i ujutro, te uživaju u izlasku i zalasku sunca na kraju dana. Zato su pastiri srcem povezani s Jednim Stvoriteljem. I tako grade svoj jedinstveni odnos sa Stvoriteljem.
Sve ovo su prednosti držanja ovaca i poljoprivrede. Moramo postati pastiri ovaca kako bismo razvili ove osobine u sebi. Važno je pitati se koliko ovih osobina posjedujemo i šta radimo da unaprijedimo ili razvijemo one koje nemamo.
