Kada osoba pati od depresije, obično je progutana akcijom brige. Kada se osoba brine, ima dvije opcije. Može pokušati kontrolisati svoje okruženje ili može kontrolisati svoju reakciju na okruženje. U većini slučajeva, lakše je kontrolisati svoju reakciju. Iako je lakše kontrolisati svoju reakciju nego okruženje, ni u kom slučaju to nije lako. To je izuzetno težak posao i idealan rezultat koji se može postići s KBT (Kognitivno bihevioralna terapija). Imajte na umu da se morate zalagati za pravo na grešku, jer će na putovanju pojedinca sa KBT biti mnogo njih.
Problem povezan sa previše briga može se riješiti na različite načine. Iako jedna metoda može funkcionirati za jednu osobu, možda će vam trebati potpuno drugačija rješenja. Međutim, KBT se može koristiti za znatno poboljšanje vaših stalnih briga. Nažalost, u nekim situacijama stalne brige se ne mogu potpuno eliminisati, ali se može naučiti kako ih kontrolisati.
Navest ću pet različitih scenarija/kategorija. Postoje i druge ličnosti i scenariji. Svaka osoba je drugačija i ponekad se ove kategorije mogu preklapati. Simptomi također mogu varirati od jakih do blagih. To ovisi o mnogo različitih stvari.
Katastrofično razmišljanje
Depresivne i anksiozne osobe imaju tendenciju zamisliti katastrofalne situacije jednu za drugom. Većina ovih misli realno gledano ima malu vjerovatnoću da će se zapravo dogoditi. Umjesto da razmišljaju o mogućnostima kako spriječiti takve zastrašujuće događaje, oni koji se puno brinu postaju paralizirani svojim vlastitim anksioznim mislima. Njihov fokus postaje fiksiran na zastrašujuću i nevjerovatnu mogućnost njihovih imaginarnih situacija i ponavljaju ih iznova i iznova u svojim mislima.
Uzmimo primjer. Nazvat ćemo ovu imaginarnu osobu Sarah. Sarah često ostaje budna cijelu noć jer su je njene misli uznemiravale i zamislila je sve "što ako" situacije koje bi se mogle dogoditi. Često dovede svoje misli do tačke gdje se pita šta bi bilo kada bi se razboljela i umrla. Zamišljala bi svoju sahranu, zamislila svog muža na sahrani i razmišljala kako će nakon njene smrti pronaći novu partnericu. Onda bi se pitala ko bi ta partnerica bila i imala bi sukob pokušavajući imati više kontrole nad svojim mužem. Ako fizički oboli, ovi simptomi će se samo povećati. Zbog toga se osjeća umorno, zabrinuto i često tužno s prazninom iznutra. Osjećat će se umorno i čak obične stvari poput vožnje djece u školu postat će previše za nju. Istovremeno, osjećat će pritisak da zamoli svog muža za pomoć jer on radi. Ako ga pita i on vozi djecu u školu i zbog toga kasni na posao, brinut će se o njegovom gnjevu i razočaranju u nju, što će je učiniti depresivnom zbog toga što se pita zašto je takva kakva jest. Vožnja djece u školu je samo jedan primjer; može biti bilo koja druga svakodnevna situacija.
Na kraju, ovakav način razmišljanja može naštetiti njezinom odnosu s mužem, jer se ne može dovoljno odmoriti da bi pravilno brinula za svoju djecu. To također vrijedi za one čije misli izravno utječu na njihovo ponašanje. Korištenje KBT-a za restrukturiranje načina na koji razmišljate na kraju će promijeniti i vaše ponašanje.
Hiperbudnost
Osobe koje se previše brinu su stalno na oprezu jer se stalno osjećaju u potrebi da traže znakove bolesti. Često će ove znakove pretjerano povećavati do tačke predviđanja propasti i precjenjivati mogućnost da se to dogodi.
Uzmimo ponovo primjer sa Sarah. Ona se stalno brine da će se razboljeti. Kada primijeti neku senzaciju u svom tijelu, fokusira se na nju i analizira svaki mali osjećaj. Nije neobično da ima problema sa spavanjem ili da upadne u spiralu razmišljanja. Ako joj srce počne brže kucati i počne ubrzano raditi, misli da je to zbog srčane bolesti.
Ako se ne liječi, ove misli rijetko nestaju same od sebe. S godinama, simptomi se čak mogu pogoršati i osoba može biti toliko iscrpljena da često posjećuje liječnike i krivi liječnike kada ne pronađu ništa.
Koristeći gore navedeni scenarij, bihevioralna terapija pomaže osobi da shvati da je previše anksiozna i polako uči izvlačiti realističnije zaključke iz svojih misli.
Važno : Hiperbudnost, odnosno pretjerana opreznost, jedan je od ključnih simptoma posttraumatskog stresnog poremećaja. Ne treba je miješati s visokom osjetljivošću.
Prekomjerno analiziranje
Tendencija analiziranja svega kako bi se otkrili svi mogući negativni ishodi. Kada otkriju rizik, depresivne osobe pokušat će utvrditi gdje leže potencijalne opasnosti. Brinu se jer previše analiziraju svaku situaciju, što dovodi do brojnih imaginarnih nepoželjnih rezultata.
Upotrijebimo primjer. Opet ćemo koristiti ime Sarah samo u svrhu učenja. Dakle, Sarah po prvi put ispunjava formulare za osiguranje kuće, počinje se brinuti da li je nešto pogrešno napravila i počinje iznova provjeravati. Pregledava svaku pojedinu liniju obrasca i čak će početi pripremati argumente za imaginarnu osobu o tome zašto bi trebala dobiti punu isplatu. U tom procesu može identificirati i druge potencijalne probleme koji bi mogli dovesti do odbijanja isplate od strane osiguranja i početi pripremati argumente i za to. Nakon nekog vremena, osjeća se preplavljeno i pita se može li ikada nešto učiniti bez osjećaja prekomjernog razmišljanja i anksioznosti. Počinje se kritizirati i osjeća se depresivno.
Ovo je primjer kako misli mogu izmaknuti kontroli ako niste u mogućnosti preoblikovati svoje misli. Koristeći KBT, mogla bi identificirati misli koje proizlaze iz pretjerane analize i sebi objasniti zašto je vjerovatnoća da će njen zahtjev biti odbijen zapravo vrlo mala.
Perfekcionizam
Truditi se učiniti nešto dobro jedno je, ali ponekad ljudi očekuju ništa manje od savršenstva od sebe. Skloni su se stalno nadmašivati i provode mnogo vremena kritizirajući svaku malu grešku, provodeći puno vremena analizirajući sve i osiguravajući se da sve što rade odgovara njihovim visokim standardima. Problem nije u tome što pokušavaju postići dobre rezultate, već u tome što imaju visoka očekivanja od sebe. Više nego što bi očekivali od drugih ljudi. Dakle, brinu se da nisu dovoljno dobri i da neće ispuniti svoja vlastita očekivanja. Za njih ne postoji sredina; ili moraju uspjeti i izvući najbolje iz sebe ili su propali.
Preosjetljivost
Osobe sklone anksioznosti su preosjetljive na potrebe drugih ljudi. Često su zauzete i brinu se mnogo o sreći drugih ljudi. Često čine sve što mogu kako ne bi uvrijedili nikoga.
Korištenjem KBT-a za preispitivanje vlastitih briga i uspoređivanje ih sa realnošću, možete uvidjeti brige koje nemaju smisla i filtrirati one koje imaju. Ovo je ključno za kontrolu anksioznosti i smanjenje negativnih misli koje mogu dominirati umom i utjecati na svakodnevni život. KBT nudi alate i tehnike za suočavanje sa ovim izazovima, pružajući ljudima veću kontrolu nad svojim mislima i emocijama, čime se poboljšava opće mentalno zdravlje i kvaliteta života.
